Helu NEFA: he aha ia a pehea e loaŹ»a ai
NÄ mea
HoŹ»onohonoho Ź»ia ka helu NEPH (Prefecture Agreed Registration Number) e ka prefecture i ke kau inoa Ź»ana i kahi moho no ka laikini kaŹ»a. Hana Ź»ia ke kaŹ»ina hana e kÄu kula hoŹ»okele, ke Ź»ole Ź»oe e hÄŹ»awi i kÄu laikini ma ke Ź»ano he moho manuahi. A laila e loaŹ»a iÄ Ź»oe kÄu helu NEPH ma ka waiho Ź»ana i kahi noi ma ka pÅ«naewele ANTS.
š He aha ka helu NEPH?
Le Helu kakau inoa o ka Prefecture Harmonized, a i Ź»ole helu NEPH, Ź»o ia ka helu faila, prefecture-koho Ź»ia ke kakau inoa no ka laikini kalaiwa. He mea nui Ź»aŹ»ole wale ka hele Ź»ana i ka hoŹ»okolohua kÅ«pono o ka laikini, akÄ Ź»o ka hoŹ»ÄŹ»o theoretical o nÄ lula kaŹ»a.
He moŹ»o ka helu NEPH NÄ helu 12. Ź»O nÄ makahiki Ź»elua Ź»elua ka makahiki o ke kÄkau inoa Ź»ana, Ź»o ka mahina o ka hoŹ»opaŹ»a inoa Ź»ana, e like me ka Ź»oihana noho o ka moho i ka manawa o ke kÄkau inoa Ź»ana. Ź»O ka hope, Ź»o nÄ helu Ź»eono hope loa ka helu o ka prefecture e noi ai no ka Ź»ae, a laila ke kauoha hoŹ»opaŹ»a inoa moho i kÄlÄ me kÄia mahina.
Ź»O ka helu NEPH e hÅŹ»ike i kahi moho no ka laikini kaŹ»a ma Waihona Laikini Keaukaha Lahui (FNPC). No laila ua pau kÄia helu kÅ« hoŹ»okahi no kÄlÄ me kÄia moho. Hiki iÄ ia ke hoŹ»opili i kÄna mau palapala a me nÄ kaŹ»ina hana e pili ana i ka laikini kaŹ»a a me ke kaŹ»a.
No laila, Ź»ike Ź»ia kÄia helu NEPH ma nÄ palapala noi hoŹ»okolokolo, akÄ e hoŹ»omau Ź»ia ka hahai Ź»ana i ka moho i kona ola kaŹ»a Ź»ana e like me kona Ź»ike Ź»ana i kÄna laikini kaŹ»a ma hope o ka loaŹ»a Ź»ana.
Pehea wau e ho'Äla hou ai i kaŹ»u helu NEPH?
Ź»O ka manawa kÅ«pono o ka helu NEPH mau loa Mai ka makahiki 2013: Ź»AŹ»ole ia i loli no nÄ noi hoŹ»opaŹ»a inoa hou ma hope o ka hÄŹ»ule Ź»ana i kahi hoŹ»okolohua, ke kÄkau inoa Ź»ana i kahi Ź»ano laikini Ź»Ä aŹ»e, ka hÅŹ»ole Ź»ana i ke code alanui a i Ź»ole ka laikini kaŹ»a.
Eia naŹ»e, loaŹ»a ka helu NEPH ma luna o 6 makahiki pono e hana hou me ka prefecture. InÄ he helu NEPH hewa, hiki iÄ Ź»oe ke hoŹ»Äla hou www.demarches-simplifees.fr a i Ź»ole ka lawelawe kuleana no nÄ laikini kaŹ»a inÄ Ź»aŹ»ole i helu Ź»ia kÄu keŹ»ena.
š Pehea e loaŹ»a ai iaŹ»u kahi helu NEPH?
Ź»AŹ»ole like ka noi helu NEPH, ma muli o ka loaŹ»a Ź»ana o kÄu palapala laikini kaŹ»a mai ke kula hoŹ»okele a i Ź»ole he moho manuahi. I ka hihia mua, Ź»aŹ»ole pono Ź»oe e hana i mea e loaŹ»a ai kÄu helu NEPH: Ź»oiaŹ»iŹ»o, Na ke kula kaŹ»a kaŹ»a e mÄlama i kÄu mau hana nÄu.
I ka pÅkole, e hoŹ»ouna Ź»oe i kahi palapala hoŹ»opaŹ»a inoa i kÄu kula hoŹ»okele koho. A laila e hoŹ»ouna Ź»o ia i nÄ palapala i koi Ź»ia i ke prefecture, kahi e hÄŹ»awi Ź»ia ai Ź»oe i kahi helu moho, helu NEPH. Ke hoŹ»olauna Ź»ia kahi kula hoŹ»okele iÄ Ź»oe no kahi hÅŹ»ike code a laila hoŹ»okolokolo laikini, e noi Ź»ia Ź»oe no kahi noho ma kÄlÄ helu.
AkÄ hiki iÄ Ź»oe ke loaŹ»a ka Ź»ae ma ke Ź»ano he moho manuahi. I kÄia hihia, pono Ź»oe e hoŹ»opiha i nÄ palapala iÄ Ź»oe iho. Mai hopohopo: ua hoŹ»opuka Ź»ia kÄu helu NEPH i ka manawa like Äu e noi ai no ka laikini kaŹ»a online, pono Ź»oe e hoŹ»opiha no ka hoŹ»okÅ Ź»ana i ka hÅŹ»ike hÅŹ»ike alanui a me ka laikini.
No ka loaŹ»a Ź»ana o kahi helu NEPH, pono Ź»oe e waiho i kÄu hihia i PÅ«naewele ANTS (National Agency for Protected Titles). E hoŹ»omaka ma ka hana Ź»ana i kahi moŹ»okÄki a hoŹ»opiha i ka palapala noi. Pono Ź»oe i kÄia mau kikoŹ»Ä«:
- IŹ»A ;
- HÅŹ»oiaŹ»iŹ»o o ka helu wahi ;
- Pulima kiŹ»i kikohoŹ»e ;
- ASSR2 inÄ Ź»oe ma lalo o 21 ;
- Ź»O ka lÄ Defence and Citizenship Day (JDC) inÄ Ź»oe ma lalo o 25.
Ke hÅŹ»oia Ź»ia kÄu noi, e hoŹ»ouna Ź»ia ka faila i ke prefecture, nÄna e hÄŹ»awi iÄ Ź»oe i kahi helu NEPH. Me ia, hiki iÄ Ź»oe ke lawe i kahi hÅŹ»ike hoŹ»okÅ kaŹ»a alanui no ā¬ 30 a ukali Ź»ia e kahi hÅŹ»ike laikini kaŹ»a.
š Ma hea e loaŹ»a ai iaŹ»u ka helu faila NEPH?
Ke kau inoa Ź»oe i ke kula kaŹ»a kaŹ»a a i Ź»ole kÄu hÅŹ»ike laikini kaŹ»a, loaŹ»a iÄ Ź»oe kahi NEPH. Aia ma kÄu noi hoŹ»okolohua ai ole ia, kakau palapala laikini kalaiwa.
InÄ he laikini kaŹ»a kÄu, hiki iÄ Ź»oe ke loaŹ»a ma luna. Ma ka laikini pepa kahiko, keia Champion 5, ma ka hema o ke kiŹ»i passport. Ma ka laikini kaŹ»a hou, ua helu Ź»ia Ź»o ia ma paukÅ« kÄleka, ma ke kihi hema hema.
InÄ ua nalowale kÄu helu NEPH, hiki iÄ Ź»oe ke kelepona i kÄu kula kaŹ»a kaŹ»a kahiko e hoŹ»ouna aku iÄ Ź»oe. Hiki iÄ Ź»oe ke kiŹ»i i kÄu helu NEPH mai ke prefecture.
LoaŹ»a iÄ Ź»oe: Ź»o nÄ mea noi Äpau no ka laikini kaŹ»a, inÄ loaŹ»a iÄ lÄkou mai ke kula hoŹ»okele a i Ź»ole he moho manuahi, ua hÄŹ»awi Ź»ia i kahi helu NEPH. Ź»AŹ»ohe ona lÄ pau, Ź»oiai inÄ hiki ke hoŹ»opau Ź»ia ma hope o kekahi mau makahiki. I kÄia hihia, pono Ź»oe e hoŹ»Äla hou inÄ pono!